Skip to main content

Partner i ja već gotovo dvije godine redovito četvrtkom odlazimo planinariti, iako to nije nešto što je u našem planu, niti je naš dogovor da baš svaki četvrtak idemo na Sljeme. I kada god ne putujemo, kad god smo u Zagrebu, četvrtkom mi se nekako nađemo na Sljemenu. Ta naša tradicija je nastala sasvim spontano i primijetili smo da nam odgovara usred tjedna otići u prirodu, kada tamo nema gužve.

Nismo htjeli stavljati tu aktivnost u kalendar, zato što smo primijetili da ljudi imaju tendenciju od svega što im je ugodno i što im paše napraviti nekakav protokol, proceduru i staviti to u svoj plan i od toga napraviti zadatak.

Ja sam prva osoba koja obožava planiranje i vjeruje da nam upravo planiranje nudi fleksibilnost i slobodu unutar vremena. Zato što toliko zagovaram planiranje važno mi je ukazati na tendenciju da odemo u ekstrem gdje od apsolutno svakog dijela našeg života radimo nekakve procedure i zadatke.

Što je problematično u tome?

Problem ne leži u planiranju, nego ono što se krije iza tendencije da od svega napravimo zadatak i da svemu pristupimo kao da je radni protokol. Ono što stoji u pozadini je vrlo često naša tendencija da budemo dobri učenici koji sve rade po PS-u ili tendencija da se popravljamo.

Kao da je rad na sebi nešto što radimo zato što smo pokvareni, pa onda tim radom sebe ispravljamo. Da bismo se ispravili moramo imati nekakvu zadanu proceduru, plan tog ispravljanja kojeg ćemo onda pratiti. Ono što se u procesu dogodi je da u potpunosti izgubimo uživanje u toj aktivnosti koja nam je primarno bila izvor zadovoljstva i to nam samo postane još jedna u nizu obveza koje moramo odraditi.

Kako bi to izbjegli, moj savjet je da kada planirate svoj život i svoje poslovanje da imate na umu tri ključne stvari.

  1. Planirati odmor. Ako odmor ne uplaniramo, vrlo vjerojatno će nas dnevne obveze do te mjere preokupirati da nam za odmor, odnosno za neko slobodno vrijeme za nas neće ostati dovoljno vremena.
  2. Planirati obveze u skladu sa našim ciljevima i prioritetima.
  3. Planirati plodnu prazninu. Plodna praznina je termin koji se inače koristi u geštalt psihoterapiji, ali za potrebe ovog podcasta ću pojednostaviti i reći da je plodna praznina onaj period i prostor u kojem ostavimo sebe na miru, u kojem nemamo ništa za odrađivati, nikakav projekt na kojem radimo, nikakve odluke koje donosimo, već je to jednostavno prostor i vrijeme unutar kojega se opuštamo i dozvoljavamo da nam se neke nove i dobre ideje pojave.

Iz mog iskustva i iskustva mojih klijendica upravo takvi periodi su oni u kojima nam dođu najbolje i najprofitabilnije ideje.

Planiranje i pronalazak fine granice između rasporeda koji ima određeni plan, cilj i strategiju puta do tog cilja, a s druge strane plodne praznine i spontanosti u danu u kojoj si možemo dozvoljavati užitke poput tradicije odlaska na planinarenje četvrtkom.

Cijeli proces je vještina koja se sa vremenom brusi.

Kada tek krenemo to raditi bit će nam jako teško, imat ćemo osjećaj da samo gubimo vrijeme i da nema smisla da sve to radimo jer će nešto iskrsnuti i nećemo ostati dosljedni tom planu.

Previše toga se događa, ne stižemo sve što bismo htjeli, ali to nije razlog da odustanemo. Sva naša dosadašnja iskustva nam pokazuju da nismo pronašli fokus i da nismo pronašli adekvatnu metodu planiranja.

Ako želiš znati kako ti planiranje može olakšati poslovanje pogledaj slične tekstove:

Kako planirati? Principi produktivnosti
Osobna analiza kvartala i plan za nadolazeće mjesece
Što kada ne stigneš planirati?

Ostavi komentar